Propanal
Propanal | |
---|---|
Formula kimikoa | C3H6O |
SMILES kanonikoa | 2D eredua |
MolView | 3D eredua |
Konposizioa | oxigeno eta karbono |
Mota | biogenic acyclic aldehyde (en) eta alkanal (en) |
Ezaugarriak | |
Momentu dipolarra | 2,52 D |
Fusio-puntua | −81 °C −80 °C |
Irakite-puntua | 48 °C (101,325 kPa) |
Fusio-entalpia | 2,52 D |
Masa molekularra | 58,042 Da |
Arriskuak | |
NFPA 704 | |
Identifikatzaileak | |
InChlKey | NBBJYMSMWIIQGU-UHFFFAOYSA-N |
CAS zenbakia | 123-38-6 |
ChemSpider | 512 |
PubChem | 527 |
Reaxys | 506010 |
Gmelin | 17153 |
ChEMBL | CHEMBL275626 |
NBE zenbakia | 1275 |
ZVG | 13760 |
EC zenbakia | 204-623-0 |
ECHA | 100.004.204 |
CosIng | 40934 |
Human Metabolome Database | HMDB0003366 |
KNApSAcK | C00050492 |
UNII | AMJ2B4M67V |
KEGG | C00479 |
PDB Ligand | CBG |
Propanala edo propionaldehidoa konposatu organikoa da CH3CH2CHO formulakoa, aldehidoen familiakoa. Likido kolorge eta sukoia, da eta fruta-usin leuna duena[1]. Industria kimikoan asko usatzen da.
Espazioan detektatu izan da propanala izarren hauts-hodeietan eta kometa batzuen gainazalean (67P/Txuriumov-Gerasimenko kometan adibidez)[2][3].
Sintesia
[aldatu | aldatu iturburu kodea]Propanala industrialki etilenoaren hidroformilazioz prestatzen da[4].
Laborategian presta daiteke 1-propanola oxidatuz azido sulfuriko/potasio dikromato nahastearen bidez[5].
Erabilera
[aldatu | aldatu iturburu kodea]Propanala baliatzen da nagusiki trimetiloletanoa (CH3C(CH2OH)3) prestatzeko formaldehidoarekin erreakzonaraziz. Triol hau tarteko produktu inportantea da erretxina alkidikoen sintesian berniz eta pinturatan erabiltzen direnak besteak beste.
Halaber, propanala zenbait aromatizatzaile sintetizatzeko ere usatzen da, hala nola aldehido zinamikoa.
Erreferentziak
[aldatu | aldatu iturburu kodea]- ↑ (Ingelesez) PubChem. «Propionaldehyde» pubchem.ncbi.nlm.nih.gov (Noiz kontsultatua: 2023-01-15).
- ↑ (Ingelesez) «Science on the surface of a comet» www.esa.int (Noiz kontsultatua: 2023-01-15).
- ↑ «Scientists Discover Two New Interstellar Molecules: Point to Probable Pathways for Chemical Evolution in Space» www.nrao.edu (Noiz kontsultatua: 2023-01-15).
- ↑ (Ingelesez) Hensel, Alexander. (2018-05-25). «Propanal» Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry (Wiley-VCH Verlag GmbH & Co. KGaA): 1–8. doi: . ISBN 978-3-527-30673-2. (Noiz kontsultatua: 2023-01-15).
- ↑ (Ingelesez) Hurd, Charles D. & Meinert, R. N.. (1932). «Propionaldehyde» orgsyn.org (Org. Synth.,12,): 64. (Noiz kontsultatua: 2023-01-15).